Evroatlantske integracije u kontekstu borbe protiv pandemije korona virusa

Nakon što je u Bosni i Hercegovini u martu 2020. godine prvi put proglašena pandemija korona virusa, jedan od prvih paketa pomoći u Bosnu i Hercegovinu 23.3.2020. godine stigao je na Međunarodni aerodrom Sarajevo avionom vojske SAD-a. U tom kontingentu nalazio se medicinski materijal i druge važne potrepštine donirane Oružanim snagama BiH, a tom prilikom iz Ambasade SAD-a u BiH podvučeno je da “kao NATO partner i dugogodišnji prijatelj BiH, Sjedinjene Američke Države i američki narod reagiraju na ovu situaciju snažnom i postojanom podrškom koju građanima BiH iskazujemo već više od 25 godina”.

Ubrzo nakon toga, a u kontekstu pomoći Bosni i Hercegovini od strane NATO-a, 2.4.2020. godine, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovinen je putem Koordinacionog centra za hitne slučajeve (Emergency Response Coordination Centre) uputilo oficijelni zahtjev za međunarodnu pomoć između ostalog i Euroatlantskom centru za koordinaciju odgovora na katastrofe (NATO).

Nakon ovog zahtjeva za pomoć, ubrzo su počeli stizati kontingenti pomoći, a takav je bio i onaj koji je 26.5.2020. godine u Sarajevo stigao iz NATO-a, a u kojem su donirane zalihe i medicinska oprema građanima Bosne i Hercegovine.

Iz Štaba NATO-a u Sarajevu tada je potvrđeno da se u okviru donacije uručene Ministarstvu zdravstva Federacije BiH nalaze toplomjeri, stotine zaštitnih vizira za lice, 5.000 maski, stotine zaštitnih naočala i odijela, stotine jorgana, jastuka, posteljina i stotine litara sredstava za dezinfekciju, te je slična donacija uručena samo par dana ranije i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Na ceremoniji upriličenoj povodom ove donacije, pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez zahvalio se Štabu NATO-a.

“Koliko je bitna sama donacija, koja će otići u naš bolnički sistem i podržati ga potrebnom opremom, jako je važna upravo ta saradnja između NATO-a i Ministarstva zdravstva Federacije BiH. Siguran sam da je ovo jedan mali korak u našoj velikoj saradnji”, podvukao je tada Čerkez.

Još jedan primjer funkcionisanja Koordinacionog centra za hitne slučajeve bio je i onaj od 26. 6. 2020. godine, kada su predstavnici NATO Štaba Sarajevo i Oružanih snaga SAD-a predali zaštitnu opremu i sredstva za dezinfekciju vlastima Bosne i Hercegovine kako bi se ojačali kapaciteti Međunarodnog aerodroma Sarajevo za bezbjedno odvijanje avio-saobraćaja u vrijeme pandemije COVID-19.  Kako je tada navedeno na zvaničnoj stranici NATO Štaba u Sarajevu, isporuka je uslijedila nakon zahtjeva za pomoć koji je BiH uputila Euroatlantskom centru za koordinaciju odgovora na katastrofe kao glavnog mehanizma NATO-a za reagovanje na civilne vanredne situacije a koji je aktivan 24 sata dnevno 7 dana sedmično, te koordinira zahtjeve za pomoć i ponude pomoći.

“U proteklim sedmicama i mjesecima Bosna i Hercegovina je preko NATO-ovog EADRCC-a primila pomoć od nekoliko NATO članica i partnerskih zemalja, uključujući Austriju, Mađarsku, Nizozemsku, Sloveniju (preko EU Mehanizma za civilnu zaštitu), Tursku i SAD” navedeno je tim povodom iz NATO-a, uz napomenu da je “pružena pomoć uključivala maske za lice, zaštitna odijela, setove za testiranje, sredstva za dezinfekciju, šatore, terenske krevete, vreće za spavanje i električne grijalice.

Naglašeno je i da BiH učestvuje i u NATO-ovom Komandnom sistemu za incidente sljedeće generacije (NICS) na koordinaciji odgovora država na kriznu situaciju COVID-19 i pružanju informacija i savjeta javnosti u stvarnom vremenu, pri čemu je NICS dio pilot projekta napredne regionalne koordinacije u civilnim vanrednim situacijama (ARCECP), koji se odvija u sklopu NATO Programa “Naukom za mir i sigurnost.”

Sam projekat se realizuje kroz saradnju između Lincoln laboratorije Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT LL) i Direkcije za nauku i tehnologiju Ministarstva za domovinsku sigurnost SAD-a sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom”, rečeno je još tada iz NATO-a.

Putem Euroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe BiH je od strane NATO-a dobila pomoć u borbi protiv COVID-a 19 i početkom septembra  2021. godine.

Tada je komandant NATO Štaba u Sarajevu, brigadni general William J. Edwards podsjetio da su NATO saveznici preko NATO Euroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe pružili novčanu i materijalnu pomoć za borbu protiv širenja korona virusa, zaštitu građana od infekcije, te osigurali resurse onima kojima su potrebni.

general William J. Edwards, komandant NATO Štaba u Sarajevu.

“Jedanaest NATO zemalja poslalo je pomoć zemljama Zapadnog Balkana u prvim sedmicama, iako su se i same borile sa pandemijom, što jasno pokazuje prednosti euroatlantskih integracija”, izjavio je tom prilikom general Edwards, te podvukao da je pomoć dostavljena cijelom nizu lokalnih institucija širom zemlje, uključujući Ministarstvo sigurnosti BiH, ministarstva unutrašnjih poslova i zdravstva Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS), Oružane snage BiH, Međunarodni aerodrom Sarajevo i organe civilne zaštite.

“Pandemija korona virusa naglašava korisnost saradnje između NATO-a i zemalja Zapadnog Balkana”, dodano je tada iz NATO Štaba u Sarajevu, a Edwards je podcrtao da predanost NATO-a Bosni i Hercegovini i njenim građanima ostaje nepromijenjena:

“Naš zajednički napor da se uticaj pandemije umanji izuzetan je primjer kako zajedno možemo graditi bolju budućnost. Kao komandant NATO Štaba Sarajevo, ponosan sam što predstavljam Savez koji preko 70 godina pruža sigurnost i stabilnost, Savez koji nastavlja promovirati sigurnost i stabilnost, Savez koji se ujedinjen borbi protiv COVID-a 19”, poručio je na kraju komandant NATO Štaba u Sarajevu.

Mjesec dana nakon samita NATO-a održanog u Briselu 14.6.2021, delegacija Bosne i Hercegovine koju je predvodila ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, učestvujući na sastanku Sjevernoatlanskog vjeća NATO-a u formatu NAC+BiH u Glavnom sjedištu NATO-a, pored ostalog se zahvalila glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu na “ukupnoj podršci koju NATO pruža Bosni i Hercegovini, naročito u pomoći tokom pandemije COVID-19, putem NATO mehanizma EADRCC i NATO Trust Fonda.”

Govoreći o NATO Trust Fondu, isti je također uspostavljen kako bi pomogao zemljama da razviju sposobnost odgovora, pored ostalog, i na pandemiju poput ove izazvane korona virusom, a koja je također naglasila potrebu da se bolje pripremimo za buduće hitne zdravstvene situacije.

To je potvrđeno i početkom jula 2021. godine na svečanosti u kasarni  Rajlovac u kojoj su učestvovali predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Češke Republike i Nizozemske, država koje su finansirale još jednu donaciju u kojoj su ovaj put bili termometri, rendgenski aparati ali i niskotlačne komore koje pomažu pacijentima koji imaju poteškoće s disanjem, a koje će OS BiH dijeliti s lokalnim civilnim bolnicama na njihov zahtjev.

Međutim, da je Bosna i Hercegovina članica NATO saveza, i neki drugi mehanizmi pomoći koje Alijansa ima bili bi joj dostupni, te bi time i sama pomoć bila veća i efikasnija.

To je potvrdio i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak.

“To se prije svega odnosi na činjenicu da je NATO sam po sebi efikasna platforma za razmjenu informacija i najbolje prakse među saveznicima”, rekao je u tom smislu Kožljak, ali i naglasio da je taj benefit ograničen za partnere, koji nemaju status članice, pa time i Bosnu i Hercegovinu.

Kožljak: NATO se aktivno uključio u odgovor na pandemiju

“NATO članice već godinama preduzimaju zajedničke mjere i aktivnosti kako bi osnažili svoju otpornost, a pošto su pandemije od ranije označene kao potencijalna prijetnja, to znači da se već duže vremena radi na pripremama zdravstvenih kapaciteta zemalja članica. Osim toga, ustanovljena uzajamna solidarnost među državama članicama osigurava da će one stalno podržavati jedna drugu tokom pandemije, kako kroz brojne NATO aranžmane, tako i bilateralno”, dodao je bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u.

Kao primjer iz regiona Zapadnog Balkana, Kožljak je podsjetio da je Sjeverna Makedonija, koja je kao i Bosna i Hercegovina dobila pomoć putem Euroatlantskog centra za koordinaciju kriza, ali je kao nova članica NATO-a primila i medicinsku pomoć Norveške, Slovenije, zatim 1,1 milion dolara od SAD-a, poljsku bolnicu od Norveške, potom medicinsku opremu u vrijednosti 180.000 eura, kao i milion maski transportovanih od strane vojske Češke Republike.

I upravo na dan kada se zastava Sjeverne Makedonije podigla ispred sjedišta NATO-a u Briselu, 30.3.2020. godine, iz Alijanse je stiglo saopštenje da su mehanizmi NATO-a u borbi protiv pandemije korona virusa postali dostupni i Sjevernoj Makedoniji, pri čemu je NATO saopštio da njegova nova članica koristi i Komandni sistem za incidente sljedeće generacije (NICS) za koordinaciju odgovora na krizu izazvanu korona virusom.

“Sistem omogućava svim institucijama Sjeverne Makedonije, kao i organizacijama kao što je Crveni krst, da komuniciraju i koordinišu svoje aktivnosti što je moguće efikasnije“, rečeno je tada iz NATO-a uz podsjećanje da NICS takođe pruža javnosti vijesti o pandemiji, kao savjete i informacije koga kontaktirati u vezi sa pitanjima o hrani i lijekovima.

Nekoliko dana kasnije, tokom prvog virtuelnog ministarskog sastanka u 70-godišnjoj historiji NATO-a održanog početkom aprila 2020. godine, NATO je, obavezujući se na pomoć u borbi protiv korona virusa vojnim avionima za evakuaciju oboljelih i dopremu pomoći na konferenciji, pozdravio i svoju novu, 30. članicu Sjevernu Makedoniju, te istakao pored ostalog u zajedničkoj izjavi, da dok se, a u kontekstu pandemije korona virusa, Alijansa “suočava s ovim izazovom bez presedana, naših 30 nacija zajedno stoji u solidarnosti i transatlantskom jedinstvu”.


Pored dostupnosti ključnim informacijama, korištenja znanja i ekspertiza koje NATO i države posjeduju, članice NATO-a učestvuju i u donošenju odluka, te pored uživanja ustanovljene međusobne solidarnosti, članicama je na raspolaganju i ustanovljeni Proces brze zračne mobilnosti (RAM).
Govoreći o RAM-u, treba podsjetiti da je Predsjedništvo BiH na sjednici održanoj polovinom oktobra 2020. godine primilo k znanju Informaciju Ministarstva odbrane BiH o pozivu za pristupanje procesu Ubrzane zračne mobilnosti – RAM od strane Vrhovne komande savezničkih snaga za Evropu, te je odobrilo sudjelovanje Bosne i Hercegovine u dijelu RAM procesa, za vrijeme trajanja pandemije COVID-a – 19, koji se odnosi na odobravanje prihvata ili preleta preko bosanskohercegovačkog zračnog prostora zračnih transportnih sredstava, koja prevoze medicinski materijal i opremu namijenjenu suzbijanju pandemije COVID-a -19. Tom prilikom zaduženo je Ministarstvo odbrane BiH da, ispred Bosne i Hercegovine, uputi Vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Evropu odgovor na poziv za pristupanje procesu Ubrzane zračne mobilnosti, u kojem će biti iskazana spremnost Bosne i Hercegovine da u okviru RAM procesa, u roku od 72 sata od dobivanja zahtjeva, provede procedure odobravanja prihvata ili preleta preko bosanskohercegovačkog zračnog prostora zračnih transportnih sredstava koja prevoze medicinski materijal i opremu namijenjenu suzbijanju pandemije COVID-a – 19, te spremnost da će zračna transportna sredstva imati status kako je to predviđeno RAM procesom.
 
Također, u aprilu 2020. godine, i iz Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH skrenuli su pažnju javnosti u zašto je, a u kontekstu borbe protiv kriza poput pandemije korona virusa, bitno da država bude članica NATO saveza. 
Iz CSS-a su tom prilikom istakli činjenicu da savezničke oružane snage igraju vitalnu ulogu u pružanju podrške nacionalnim civilnim odgovorima, te da ta podrška uključuje logistiku i planiranje, terenske bolnice, prijevoz pacijenata, dezinfekciju javnih površina i graničnih prijelaza.
Iz CSS-a su podsjetili da NATO podržava i program strateškog rješenja Airlift International Solution (SALIS) koji omogućava članicama NATO-a najam komercijalnih transportnih aviona, navodeći primjer korištenja ovog mehanizma od strane Češke Republike i Slovačke, koje su ga koristile za avioprijevoz medicinskih potrepština, uključujući zaštitne maske, hirurške rukavice i zaštitna odijela.
Tu je i inicijativa za brzu zračnu mobilnost, koja je pojednostavila procedure za vojne humanitarne letove, dok se naglašava i važnost bilateralne pomoći između saveznika, a koja pokazuje svu snagu i solidarnost NATO-a.
Podsjećajući i da NATO blisko sarađuje sa partnerskim zemljama i međunarodnim organizacijama, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Ujedinjenim narodima (UN) i Evropskom unijom (EU), iz CSS-a su zaključili da nedostatak kapaciteta i pojedini primjeri iz prakse govore u prilog tome da se BiH nije najbolje snašla u odgovoru na pandemiju koronavirusa, te da je to još jedan razlog koji potvrđuje da se Bosna i Hercegovina mora ozbiljno posvetiti evroatlantskim integracijama.

“Osim ljudskih žrtava, naše društvo već osjeća ekonomske posljedice epidemije virusa s realnom mogućnošću pogoršanja situacije. Niko ne tvrdi da bismo, da smo punopravni članovi evroatlantskih struktura, bezbolno otklonili sve trenutne i nadolazeće posljedice, ali bi nam svakako bilo lakše”, zaključili su pored ostalog tada iz CSS-a, a koliko blisko NATO sarađuje sa EU po pitanju borbe protiv pandemije COVID-a 19, primjer je i izvještaj Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta od usvojen u junu 2021. godine.

Tako se pod tačkom 40. navodi da Evropski parament “pohvaljuje blisku suradnju između EU-a i NATO-a tijekom pandemije COVID-a 19; ističe važnu ulogu oružanih snaga NATO-ovih saveznica i država članica EU-a tijekom pandemije bolesti COVID-19 i pozdravlja vojnu pomoć u operacijama civilne zaštite, osobito pri postavljanju poljskih bolnica, prijevozu pacijenata te isporuci i distribuciji opreme; potiče uspostavu zajedničkih inicijativa EU-a i NATO-a s ciljem olakšavanja međugranične upotrebe vojnih logističkih kapaciteta za suočavanje s takvim hitnim situacijama kako bi se omogućile bolja koordinacija, sinergija, solidarnost i podrška;  naglašava potrebu za poboljšanjem pripremljenosti EU-a i NATO-a na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (KBRN) prijetnje; uvjeren je da zajednički napori EU-a i NATO-a u rješavanju krize uzrokovane bolešću COVID-19 izravno doprinose jačoj otpornosti naših društava; ističe da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala kakve izazove disruptivne krizne situacije, posebno one netradicionalne prirode kao što su pandemije i prirodne katastrofe, predstavljaju za našu trenutačnu razinu otpornosti; sa zabrinutošću primjećuje da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 negativno utjecala ne samo na javno zdravlje i gospodarstvo nego i na sigurnost jer je ubrzala geopolitička suparništva i povećala nesigurnost, primjerice u pogledu kontinuiteta lanaca opskrbe, s trajnim posljedicama za europsku i međunarodnu sigurnost i stabilnost; poziva na jačanje suradnje EU-a i NATO-a u pogledu boljeg rješavanja netradicionalnih izvanrednih situacija koje bi trebale uključivati analizu iskustava stečenih tijekom pandemije bolesti COVID-19, redovite vježbe osposobljavanja u cilju bolje pripreme država članica i saveznika za predviđanje prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i bolje upravljanje njima te na razvoj zaliha opreme za hitne slučajeve i potrebne imovine.”

Nakon odluke donesene 5.11.2018. godine od strane ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, a kojom prilikom je Bosna i Hercegovina dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO-u, Programa reformi BiH za 2020. godinu usvojen je od strane Predsjedništva BiH, te po riječima ministra odbrane BiH Sifeta Podžića, i pored specifičnih uslova funkcionisanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i limitiranog budžeta, ispunjen sa više od 70% obaveza.
Međutim, iako je  Komisija za saradnju s NATO-om Bosne i Hercegovine usvojila, te u aprlilu 2021. godine na usvajanje Vijeću ministara BiH uputila Program reformi BiH za 2021. godinu, taj dokument se do danas nije našao na dnevnom redu Vijeća ministara.

Jasno je s tim u vezi da je u tom smislu provođenja reformi u okviru MAP-a, 2021. godina propala. Hoće li i sa narednom, 2022. godinom biti isti slučaj ostaje da se vidi, ali je također jasno da su benefiti u tom smislu očiti, te svakako ni krize izazvane pandemijom korona virusa nisu izuzetak. Prednosti koje zemlje članice NATO-a, kao i EU imaju u borbi protiv pandemije COVID-a 19 su velike, te je sasvim sigurno i to razlog više da vladajuće strukture posvete punu pažnju ispunjavanju reformi u kontekstu evroatlantskih integracija.
 

Nova ideja RS 2030

Objavljivanje ovog teksta omogućeno je podrškom Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke. Tekst odražava stav njegovog autora, a ne nužno i stav Republike Češke.

Leave a Reply

Your email address will not be published.