BiH i NATO u kontekstu borbe protiv terorizma

“Terorizam u svim oblicima i manifestacijama i dalje je trajna prijetnja svima nama”, istaknuto je pored ostalog u zajedničkoj deklaraciji na samitu NATO-a u Londonu održanom početkom decembra 2019. godine, uz potvrdu pune posvećenosti članu 5 Povelje NATO-a koji predviđa da se napad na jednu državu članicu Alijanse smatra napadom na cijelu Alijansu.

Kao što je tom prilikom dogovoreno, čelnici zemalja članica NATO-a ponovo su se sastali 2021. godine, ali ovaj put u Briselu.

U komunikeu kao završnom dokumentu, polovinom juna 2021. godine, i u Briselu su čelnici država i/ili vlada 30 saveznika u NATO-u, potvrdivši svoje jedinstvo, solidarnost i koheziju, pored niza drugih, kao jedan od ključnih izazova prepoznali i sve oblike terorizma.

Govoreći na skupu, i predsjednik SAD-a Džo Bajden je izjavio da je član 5. “sveta obaveza”, te govoreći o terorističkim napadima 11. septembra 2001. godine, podsjetio da se NATO mobilisao kada je Amerika napadnuta na svom tlu prvi put od početka Drugog svjetskog rata.

Ni Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u svom obraćanju na samitu u Briselu nije propustio da istakne da terorističke prijetnje i dalje postoje, kao i sofisticirani kibernetički napadi, disruptivne tehnologije i klimatske promjene, ali i da se ni jedna zemlja, pa čak ni jedan kontinent sa tim izazovima ne može nositi samostalno, ali i s tim u vezi podsjetio da Evropa i Sjeverna Amerika nisu same: “Zajedno smo u NATO-u” bila je ključna poruka Stoltenberga.

Šta je u kontekstu odnosa sa NATO-om i borbe protiv terorizma sa zemljama koje su, poput Bosne i Hercegovine u Evropi, ali nisu članice Alijanse?

Da je Bosna i Hercegovina već duže vrijeme kredibilan partner u borbi protiv terorizma, svjedoče izjave najviših zvaničnika vodećih NATO država, ali i izvještaji koji su proteklih godina objavljivani.

Tako je još aprila 2016. godine tadašnji direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) John Brennan, tokom svoje posjete Sarajevu, kad se sastao sa čelnim ljudima policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, Udarnom grupom za borbu protiv terorizma u BiH, ali i Predsjedništvom BiH, pohvalio rad svih policijskih i obavještajnih agencija u BiH, te Bosnu i Hercegovinu izdvojio kao važnog partnera Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv terorizma.

Komentarišući Brenanove izjave, profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka i vodeći ekspert za terorizam u BiH Vlado Azinović, potvrdio je da je Bosna i Hercegovina značajan partner u borbi protiv terorizma, te da je već u to vrijeme pokazala značajne napore, iskazavši se pored ostalog kao regionalni lider u oblasti zakonodavstva i sankcionisanja za odlaske na strana ratišta.

profesor Vlado Azinović

“BiH je dio međunarodne koalicije koja se bori protiv ovog fenomena i suočava se s nesrazmjernim fenomenom odlazaka na strana ratišta u odnosu na broj stanovnika, opasnosti od radikalizacije društva, ali i sigurnosnim prijetnjama koje se povezuju s povratkom ljudi sa stranih ratišta”, izjavio je tom prilikom Azinović, ustvrdivši da je “BiH  predvodnica u borbi protiv ovog fenomena, jer mu je i najviše izložena”.

U ovom kontekstu treba podsjetiti da je još marta 2014. godine Parlamentarna skupština BiH usvojila Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojim se omogućila zabranu odlaska bh. građana na strana ratišta, kao i sankcionisanje organizatora koji vrbuju građane BiH za ratovanja u stranim zemljama.

I u izvještaju State departmenta u vezi sa terorizmom u zemljama svijeta za 2018. godinu, navedeno je da je Bosna i Hercegovina ostala kooperativni partner za borbu protiv terorizma, te iako je nekoliko građana BiH pokušalo 2018. godine putovati na strana ratišta, “BiH je zatvorila neke rupe u zakonodavstvu kroz izmjene odredbi o terorizmu u svom krivičnom zakonu”.

Naglašeno je pored ostalog i da je Bosna i Hercegovina članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a, te istaknuto da terorističkih incidenata u 2018. godinu na tlu BiH nije bilo, uz podsjećanje da je Parlament BiH usvojio izmjene i dopune krivičnog zakona za povećanje minimalne kazne za određene terorističke veze od pet do osam godina, dok je istovremeno odbačena mogućnost da osuđeni teroristi plate kaznu umjesto da odu u zatvor u slučaju da je izrečena kazna do jedne godine zatvora, te da su vlasti BiH takođe onemogućile da teroristi budu pušteni na uslovnu slobodu.


Samo nekoliko dana nakon što je navedeni izvještaj objavljen, na sastanku između članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i Šefika Džaferovića sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država Ericom Nelsonom, tema razgovora bila je i unaprjeđenje saradnje u borbi protiv terorizma, kojom prilikom je zajednički ocijenjeno da je dotadašnja saradnja u ovoj oblasti na vrlo visokom nivou, te da se Bosna i Hercegovina pokazala kao pouzdan i kredibilan partner SAD u borbi protiv ekstremizma i terorizma.

I u izvještaju State Departmenta za 2019. godinu potvrđeno je da je Bosna i Hercegovina ostala kooperativni partner u borbi protiv terorizma, nastavljajući da povećava svoje kapacitete u 2019. godini.

Pored toga, SAD su istakle da u 2019. godini nisu bili poznati slučajevi registrovanih državljana BiH koji su pokušali putovati na strana ratišta, ali i da se država i dalje suočava s prijetnjom povratka boraca sa stranih ratišta, te da je s tim u vezi Predsjedništvo BiH krajem  2019. godine pristalo na vraćanje nekih članova porodica stranih boraca iz Sirije i da je u tom periodu vraćeno sedamnaest osoba tj. žena i djece, zajedno sa sedam boraca.

“Agencije za sprovođenje zakona bile su vrlo kooperativne u tom procesu”, navedeno je u izvještaju, ali i naglašeno da blage kazne u slučajevima krivičnih dijela terorizma i dalje predstavljaju izazov, ali i da su posljednje presude ukazale na tendenciju da neke sudije prepoznaju potrebu primjene strožih sankcija.

Jedan od ključnih razloga zbog čega je Bosna i Hercegovina kredibilan parter u borbi protiv terorizma leži u njenom odnosu sa NATO-om, odnosno aktivnom učešću u programima u okviru kojih je naša zemlja godinama radila na izgradnji svojih kapaciteta da se uspješno nosi sa takvom vrstom izazova.

Jedan od najvažnijih programa u tom smislu svakako je Partnerstvo za mir koji je NATO pokrenuo 1994. godine u koji je trenutno uključeno 20 zemalja, a kojem je Bosna i Hercegovina pristupila 14. decembra 2006. godine nakon potpisivanja Okvirnog dokumenta Partnerstva za mir. Jedan od ključnih ciljeva Partnerstva za mir danas je i uspješno nošenje sa prijetnjama terorizma kao jednog od ključnih sigurnosnih izazova.

U tom cilju, a nakon samita u Pragu 2002. godine, pored ostalog, uspostavljen je Akcioni plan partnerstva protiv terorizma, ali i Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP) koji Alijansi omogućava da na osnovu specifičnosti zainteresovanih država partnera koje su tražile bolju podršku za reforme u sektorima odbrane i bezbjednosti, a u skladu sa njihovim specifičnim potrebama, sam odredi koju vrstu pomoći i podrške je potrebno uputiti.

Vremenom, borba protiv terorizma je postala ključni prioritet, kako za članice NATO-a tako i za saveznike i partnere, te u tom smislu NATO konstantno podržava i naučna istraživanja u tu svrhu, organizovanje radionica i seminara, kao i edukaciju zainteresovanih o korijenima terorizma, društvenim i psihološkim posljedicama koje prouzrokuje, ali i načinima jačanja otpornosti stanovništva na terorističke prijetnje. “Učešće u Ujedinjenim ncijama, NATO-u, Evropskoj uniji ili snagama koalicije u misijama podrške miru, uključujući i borbu protiv terorizma, dio je ukupnog napora na preventivnom djelovanju na otklanjanju modernih oblika prijetnji bezbjednosti, čime Bosna i Hercegovina doprinosi demokratizaciji i izgradnji bezbjednosti i stabilnosti na širem planu”, navodi se tako i u Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018. – 2023. usvojene od strane Predsjedništva BiH početkom 2018. godine.

U ovom obavezujućem dokumentu, kao stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine navedeni su bezbjednost i stabilnost, ekonomski prosperitet, zaštita interesa državljana Bosne i Hercegovine u inostranstvu i međunarodnopravna saradnja, te promocija Bosne i Hercegovine u svijetu. Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO, kako je navedeno, ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine, pri čemu je posebna pažnja usmjerena ka borbi protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma kako van Bosne i Hercegovine, tako i potencijalno unutar njenih granica, kao “jedan je od osnovnih instrumenata za jačanje sigurnosti zemlje”.

Pored međunarodnih misija, u koje će se u skladu sa Strategijom Bosna i Hercegovina uključivati prema svojim mogućnostima i interesima, jačanje saradnje u borbi protiv terorizma se ogleda i u aktivnom dijeljenju informacija u okviru regionalnih, evropskih i globalnih platformi.

Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv terorizma, Bosna i Hercegovina će, u skladu sa svojim mogućnostima, raditi i učestvovati na suzbijanju terorizma u svim svojim pojavnim oblicima, nalaže dalje u tom smislu Strategija, te će u tom kontekstu predstavnici Bosne i Hercegovine “aktivno nastaviti učestvovati na radnim sastancima u okviru tri radne grupe, a to su: Radna grupa za borbu protiv finansiranja terorizma, Radna grupa za borbu protiv nasilnog ekstremizma i Radna grupa za strane terorističke borce.  

Međutim, jedna druga strategija, Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, i dalje čeka na usvajanje, te je u ovom momentu naša zemlja jedina na Zapadnom Balkanu koja nema usvojen ovaj strateški veoma važan dokument. Naime, Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015-2020) istekla je, a aktuelni saziv Savjeta ministara BiH nije odgovorio zadatku u tom smislu, te nova, koja bi važila za razdoblje od 2021. do 2026. godine i dalje čeka na usvajanje.

Kako je s tim u vezi potvrđeno za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Savjet ministara BiH je u maju 2021. godine donijelo Odluku o uspostavi Radne grupe za izradu prijedloga strategije za borbu protiv terorizma i prijedloga Akcijskog plana za sprovođenje Strategije, te su do avgusta mjeseca održana dva sastanka grupe, a pomoćnik federalnog ministra zdravstva i jedan od članova Radne grupe Goran Čerkez, tom prilikom potvrdio je da je izrada strategije tek u početnoj fazi.

Pored toga, Bosna i Hercegovina još uvijek nije sačinila niti izvještaj o uspješnosti sprovođenja Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015-2020), a u izjavi za portal Detektor, Armin Kržalić, profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, potvtrdio je da su institucije već prije godinu i po dana bile dužne i trebale da pokrenu izradu novih strateških dokumenata, ali i primijetio “da se politička situacija u BiH jasno reflektuje i na institucije, odnosno na administraciju i državne službenike, što je, kako je izjavio, nonsense i što ne bi trebalo, jer oni imaju svoju misiju, ne trebaju da budu u službi političkih ciljeva”.

profesor Armin Kržalić

No, to nije sve kada se radi o neusvajanju strateških dokumenata Bosne i Hercegovine koji su od krucijalne važnosti da bi se naša zemlja uspješno nastavila nositi sa izazovima i opasnostima terorizma.

Tako, nakon što je Program reformi BiH za 2020. godinu, usvojen od strane Predsjedništva BiH tačno godinu dana po dobijanju zelenog svjetla za Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP) za BiH i u najvećoj mjeri ispunjen, procesi su u tom pravcu tokom 2021. godine u potpunosti zaustavljeni.

Naime, i pored toga što je Komisija za saradnju s NATO-om Bosne i Hercegovine u aprilu 2021. godine jednoglasno usvojila Nacrt Programa reformi za 2021. godinu, te ga početkom juna iste godine uputila Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje, do danas se dokument nije našao na dnevnom redu Vijeća ministara.

Kada je borba protiv terorizma u pitanju, u Nacrtu Programa reformi BiH za 2021. godinu, u poglavlju POLITIČKA I EKONOMSKA PITANJA, a kada se radi o  borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se da će “BiH ojačati svoje sposobnosti i zadržati napore u borbi protiv svih vrsta organizovanog kriminala, što je prioritet u kontekstu očuvanja sigurnosti i stabilnosti za građane BiH. Posebna će se pažnja posvetiti usvajanju Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala i drugih strateških dokumenata koji se bave različitim vrstama organizovanog kriminala, kao što su Procjena rizika za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH (2018-2022).”

Pored toga, u okviru istog poglavlja, borbi protiv terorizma posvećen je poseban dio u kojem se kaže:

“BiH je prepoznala terorizam kao glavnu prijetnju globalnoj sigurnosti i jedan od glavnih izazova za sigurnost BiH i regiona. Sigurnosna politika BiH usvojena 2006. godine navodi spremnost i predanost BiH u borbi protiv terorizma u primjeni unutrašnjih politika, subjekti sigurnosnog sistema BiH će usmjeravati svoje aktivnosti u borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije. (..) Borba protiv terorizma bit će faktor saradnje između svih subjekata, a saradnja u borbi protiv terorizma će biti razvijena funkcionalno i institucionalno u skladu sa Ustavom i zakonima, te ispunjavanjem prihvaćenih međunarodnih obaveza.

U širem kontekstu, sprečavanje terorizma nastavit će kroz razne aktivnosti u različitim oblastima, uključujući jačanje saradnje između tužiteljstava, agencija za sprovođenje zakona i obavještajnih službi, jačanje kontrole i sprečavanja ulaska i boravka stranaca koji mogu predstavljati opasnost po sigurnost, posebno onih osumnjičenih da imaju veze sa terorističkim organizacijama, temeljitije analize situacije u kontekstu nove migrantske krize i preventivne radnje; razvoj privatno-javnih partnerstava u borbi protiv terorizma, sa posebnim fokusom na sprečavanje finansiranja terorističkih aktivnosti, itd.”

Jasno je da je, kada se radi o borbi protiv terorizma, Bosna i Hercegovina u proteklih 15 godina učinila puno, te je zbog toga, prvenstveno od strane država članica NATO-a, prepoznata kao veoma važan ali i kredibilan partner, dok su instrumenti i programi NATO saveza koje koristi Bosna i Hercegovina u najvećoj mjeri uticali na njenu spremnost da se nosi sa izazovima pred koje je stavlja opasnost od terorizma. 

Sa druge strane, očigledni zastoji u usvajanju veoma važnih dokumenata, kao što je  Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015-2020) i Program reformi BiH za 2021. godinu, u perspektivi mogu ugroziti potencijal, sposobnost i kapacitete Bosne i Hercegovine u borbi protiv terorizma, te građani BiH sa pravom očekuju da, barem kada se radi o njihovoj sigurnosti i bezbjednosti, nadležne institucije usvoje potrebne strateške dokumente, te na taj način politiku uklone iz ove oblasti u kojoj joj apsolutno nije mjesto. 

Nova ideja RS 2030

Objavljivanje ovog teksta omogućeno je podrškom Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke. Tekst odražava stav njegovog autora, a ne nužno i stav Republike Češke.

Leave a Reply

Your email address will not be published.